I le aso 9 o Aokuso, na faalauiloa ai e le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) lana lipoti lata mai o iloiloga, ma faailoa mai ai o suiga i itulagi uma ma le tau atoa, e pei o le siisii pea o le suasami ma faaletonu o le tau, e le mafai ona toe suia mo le faitau selau po o le faitau afe. o tausaga.
O le faʻaauau pea o le faʻaosoina o le kaponi ua mafua ai le atinaʻeina o le tau o le lalolagi i se itu sili atu ona ogaoga.Talu ai nei, o matagi malolosi, lologa e mafua mai i timuga mamafa, lamala e mafua mai i le maualuga o le vevela o le tau ma isi faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaalia i le lalolagi atoa.
O le siosiomaga ma suiga o le tau ua avea ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o le lalolagi.
I le 2020, o le novel coronavirus pneumonia sa mataʻutia, ae na fai mai Bill Gates o suiga o le tau e sili atu ona mataʻutia.
Na ia valoia o le isi mala na mafua ai le tele o maliu, ma tuua ai tagata e tuua o latou fale, ma faigata tau tupe ma faʻafitauli o le lalolagi o suiga o le tau.
O atunuu uma o le lalolagi e tatau ona tutusa le sini e faʻaitiitia le faʻaosoina o le carbon dioxide ma faʻalauiloaina le atinaʻe maualalo-carbon i pisinisi uma!
I le aso 18 o Me i le tausaga nei, na tuʻuina atu ai e le International Energy Agency (IEA) le leai o ni faʻamalama i le 2050: faʻafanua auala o le vaega o le malosi o le lalolagi, lea na fuafuaina ai le ala o le lalolagi i le neutrality carbon.
Na faailoa mai e le International Energy Agency e manaʻomia e le alamanuia o le malosi o le lalolagi se suiga e leʻi tupu muamua i le gaosiga, felauaiga ma le faʻaogaina o le malosi o le lalolagi e ausia ai le sini o le leai o se eletise e oʻo atu i le 2050.
I tulaga o vai vevela i totonu o aiga po'o pisinisi, o le pamu vevela o le ea o le a fesoasoani i le fa'aitiitia o le kaponi.
Talu ai ona o le malosi o le ea e faʻaaogaina ai le malosi o le vevela i le ea, e leai se carbon emission, ma e tusa ma le 300% o le vevela malosi e mafai ona liua lelei.
Taimi meli: Sep-14-2021